Puhački odjel

S lijeva na desno: gore - Krešimir Kottek (saksofon), Mario Magaš (truba i skupno muziciranje), Dario Kšenek (rog), Filip Mikuša (klarinet): dolje - Nenad Grahovac (trombon), Mihael Paar (klarinet), Ivana Štrbac (flauta)

S lijeva na desno: gore – Krešimir Kottek (saksofon), Mario Magaš (truba i skupno muziciranje), Dario Kšenek (rog), Filip Mikuša (klarinet): dolje – Nenad Grahovac (trombon), Mihael Paar (klarinet), Ivana Štrbac (flauta)

Na puhačkom odjelu učenici mogu birati između drvenih (flauta, klarinet, saksofon) i limenih (truba, rog, trombon) instrumenata.

Za svaki instrument postoji osnovna i srednja škola: osnovna u trajanju od 6 godina i srednja koja traje 4 godine.

Najbolje vrijeme da dijete počne svirati puhački instrument je 8-10 godina.

Za instrumente s piskom (klarinet i saksofon) djetetu moraju narasti trajni zubi. Postoji mogućnost da nastava započne na blok-flauti, a potom se prelazi na željeni instrument tek kad dijete fizički sazrije.Blok-flautu kao predmet u klasičnom smislu ne predajemo.

Trombon i rog mogu upisati i starija djeca (od 15 godina naviše) i u tom slučaju upisuju pripremni razred, tj. u 2 školske godine svladavaju gradivo osnovne glazbene škole, nakon koje mogu upisati redovnu srednju glazbenu školu.

Od 3. razreda osnovne glazbene škole učenik pohađa i skupno muziciranje – puhački orkestar.

Učenici puhačkih instrumenata redovito surađuju i sa Gradskom glazbom Samobor.

Instrumenti
Skupno muziciranje
Flauta

Flauta je najstariji puhački instrument, u prošlosti izrađivan od različitih prirodnih materijala: drva, kosti, kamena...
Iako danas građena od metala, ubraja se u drvene puhačke instrumente jer se sve do 19. stoljeća izrađivala od drveta.

Flauta je virtuozan instrument s jako razvijenom tehnikom i rasponom od c1 do c4 ali je istovremeno i izrazito melodijski fleksibilna.

Na flauti se mogu dočarati najrazličitije emocije pa je dobar izbor za muzikalnu i maštovitu djecu.

Klarinet

Klarinet je drveni puhački instrument s jednostrukim jezičkom od trske. Početni dio mu je usnik, kljunastog oblika, na čiju se ravnu stranu, preko ulaznog otvora cijevi, naliježe jezičak (pisak), učvršćen na donjem kraju obručem sa zavrtnjem (ligaturom). Cijev ima četiri dijela, koji se uvlače jedan u drugi, a završni je ljevkast (tzv. korpus ili zvono). Na cijevi se nalazi veliki broj rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (tzv. klapnama) koje se pokreću složenim sustavom poluga.

Mehanizam suvremenog klarineta je vrlo usavršen, kao i izvođačka tehnika, tako da on spada među najvirtuoznije instrumente po lakoći s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i složeni tonski pokreti. Raspon izvodljivih tonova mu je najveći od svih puhačkih instrumenata, a sam ton je bogat i izražajan, pogodan za vrlo različite glazbene karaktere. Posebna odlika klarineta je širok raspon tonova i glasnoće – od skoro jedva čujnog zvuka do vrlo prodornog, naročito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. šalmajski, vrlo je osoben po tamnoj i dramatičnoj zvučnosti. S obzirom na sve ovo, klarinet je među duhačkim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru često dodjeljuju istaknute uloge, solistička literatura je dosta bogata, nalazi mjesta u komornim asamblima, vodeći je melodijski instrument u duhačkim orkestrima, a posebno značajnu ulogu ima u jazzu.

Saksofon

Saksofon je puhački instrument kojeg je kreirao znameniti graditelj instrumenata, belgijanac Adolphe Sax (1814.-1894.). Patentiran je u Parizu 1842 godine.

Točnije, saksofon je ime za porodicu instrumenata koju čine varijante raznih tonskih opsega: sopranino, sopran-, alt-, tenor- bariton-, bas- i kontrabas-saksofon. Četiri njih, od soprana do baritona čine kvartet saksofona i koriste se podjednako u simfonijskoj i jazz glazbi. Solistički instrumenti su sopran-, alt- i tenor-saksofon. Saksofon je instrument velikih tonskih i artikulacijskih mogućnosti te je njegova primjena tijekom 20. i 21. stoljeća doprla u doslovce sve stilove glazbe. U Hrvatskoj saksofon ima svoju dugu primjenu u plesnoj i popularnoj glazbi, a na Muzičkoj akademiji u Zagrebu poučava se trideset godina.

Truba
Truba - limeni puhaći instrument, po tonu koji proizvodi najviši, iznad tube, roga i trombona. Smatra se jednim od najstarijih instrumenata, pa se tako spominje već u antici. Od davnina se limeni puhači instrumenti dijele na one sa "širokim zvonom" - danas porodica rogova i one sa "užim zvonom" - danas porodica truba. Nekada je truba bila ograničena samo na alikvotni niz, što ju je predodredilo za izvođenje signala i jednostavnijih melodija. Svoju ulogu u orkestru, a pogotovo u solističkoj svirci dobiva tek u 18. stoljeću primjenom ventila koji su bili najprije primijenjeni na rog. Nakon što se truba afirmirala u klasičnoj glazbi, postaje naročito popularna u jazz glazbi 20. stoljeća gdje je jedan od vodećih instrumenata. Instrumenti koji se smatraju instrumentima srodnim trubi su kornet, krilnica, prirodna truba i piccolo truba.Značajniji trubači danas su Reinhold Friedrich, Hakan Hardenberger, Jouko Harjanne, Eric Aubier, Gabriel Cassone, Ole Edvard Antonsen, Nini Rosso te mnogi drugi.Usp. internet stranicu: https://hr.wikipedia.org/wiki/Truba
Rog

Rog  spada u limene puhačke instrumente. Ima zaobljeni, mekani ton koji povezuje nježni ton gudača s prodornim tonovima puhača.

Povijest
Prvi rogovi bili su izrađivani u pradavno doba od životinjskih rogova. Izrezivanjem vrha roga te puhanjem u nastalu rupu moglo se lako proizvoditi zvukove koji su služili lovcima kao pomoć u lovu. Korišteni su u Rimsko doba kao instrumenti u vojsci, a u doba Renesanse postaju dio plemićkog života koristeći se za lovačke znakove. Pojavom opere, upravo potreba oponašanja lova kao dijela plemićkog života uvodi rog vrlo rano u orkestre.

Izrada
Moderni rog izrađuje se od metalnih cijevi ukupne dužine oko 6 metara. Najčešći materijal je lakirani mesing, ponekad uz dodatak plemenitih metala.
Sviranje roga
Na rogu, slično kao i na trubi, trombonu i tubi, ton proizvodimo vibracijom usnice na usniku -zujanjem. Lijevom rukom, pritišćući četiri tipke, te posebnom tehnikom puhanje na rogu, možemo dobiti najveći opseg među svim puhaćim instrumentima.

Tko može svirati rog?
Svatko, nije bitan spol niti starost, samo je bitno malo dobre volje i puno strpljenja. Za najmanje postoje mali i lagani instrumenti koji se lako sviraju i nose u malim i praktičnim kutijama. Ako se bojite da će vam susjedi prigovarati na buku, postoje prigušivači tona koji gotovo potpuno prigušuju zvuk.

Trombon

Trombon je limeni puhački instrument i spada u rod truba. Ima mekan zaobljen ton, bojom sličan ljudskom glasu. Najčešće se koristi u orkestru, komornim sastavima, ali i kao solistički instrument.  Zvuk se proizvodi zujanjem usnice, kao i na ostalim limenim instrumentima, a visina tona se mijenja pomicanjem povlačka i načinom puhanja.Trombon može svirati svatko naoružan s malo dobre volje i nešto strpljenja.

Puhački orkestar

Puhački orkestar pohađaju učenici puhačkog odjela; nastupa na školskim priredbama tijekom školske godine.

Cookie Consent with Real Cookie Banner